Muzej je utemeljen 1951. godine, poticajem novljanskih entuzijasta i ljubitelja starina na čelu s Jurjem Potočnjakom, prosvjetnim i kulturnim djelatnikom. Od tada muzej predstavlja izuzetnu kulturnu ustanovu u Novom Vinodolskom. On svjedoči o bogatoj kulturno-umjetničkoj baštini Novog Vinodolskog, prepunoj zanimljivih zbivanja i jedinstvenih ličnosti, čiji značaj prelazi okvire grada. Muzej doprinosi njenoj zaštiti i istraživanju, pokušavajući je sačuvati za budućnost.
Od svog utemeljenja Narodni muzej i galerija u Novom Vinodolskom je smješten u kući obitelji Mrzljak u tzv. Biškupiji (nekadašnjem sjedištu Modruškog kaptola u Novom), nasuprot Župne crkve Sv. Filipa i Jakova. Zbog potrebe proširenja izložbenog prostora 1973. godine Narodni muzej seli na II. kat frankopanskog kaštela i u kulu Turnac. Od godine 1975. nazivu se dodaje i galerija, na inicijativu Vinodolskog skupa izvornih slikara i kipara Jadrana, koji su svoje radove poklanjali muzeju. Osamdesetih godina prostor kule morao se isprazniti od eksponata zbog vlage, a 1996.g. uređuje soba u kojoj je donesen Vinodolski zakon 1288.g. kao Gradska vijećnica- Sala i prostorije Hrvatskog instituta za ljudska prava . Zbog svega toga danas muzej raspolaže sa samo 150 m2 izložbenog prostora, gdje je postavljen smanjeni stalni postav. Ovakvo stanje ne zadovoljava potrebe ovog muzeja i njegovih brojnih eksponata iz fundusa.
Za djelovanje i rad muzeja zaslužni su brojni volonteri , zaljubljenici u svoj grad Novi i njegovu važnu i jedinstvenu povijest. Djelujući u Upravnim odborima i Stručnim vijećima svojim požrtvovnim, nesebičnim radom održali kontinuitet rada ove ugledne kulturne ustanove. U dosadašnjih 70 godina Muzeja predsjednici upravnih odbora bili su od 1951.do 1973. g. Zdravko Sokolić Filko, od 1973.g. do 1994.g. Ivan Kabalin -Šebe, od 1994.g. do 1998. Ivan Balaževć. Zbog potrebe struke i proširenja poslova , zapošljava se u njemu osoba koja će profesionalno obavljati muzejske poslove, tako da godine 1979. u muzej dolazi Ognjana Maričić- Jovanović , koja do svoje prerane smrti godine 1999. svojim radom unapređuje muzejsku djelatnost u Novom Vinodolskom. Godine 1998. u muzej dolazi Đurđica Krišković, prof. koja i danas obnaša poslove ravnatelja i kustosa.
Narodni muzej i galerija u Novom Vinodolskom spada u opće, zavičajne muzeje. Zbirni fond muzeja čine pokloni pojedinaca iz domovine i iseljeništva, otkupljeni predmeti, rezultati istraživanja podmorja godine 1963. lokaliteta Povile i Lopar (Novi Vinodolski), nalazi iskopavanja Vlaške Peći godine 1986., nalazi iz Stinice kraj Jablanca (iz ostataka grada Murula), te radovi likovne kolonije «Vinodolski skup izvornih slikara i kipara Jadrana » (1975.-1985.).
Predmeti su razvrstani u arheološku i hidroarheološku zbirku, numizmatičku, etnografsku, umjetničku, kulturno- povijesnu, povijesnu i zbirku NOB-a, zbirku obitelji Mažuranić. U izloženom stalnom postavu zastupljene su i predstavljene sve zbirke, te su izabrani i izloženi najzanimljiviji eksponati iz fundusa.
Narodni muzej i galerija posjeduje zanimljivu i raznovrsnu dokumentaciju, biblioteku i fototeku, koja predstavlja izvor zanimljivih podataka o životu i radu na području našeg grada.
Posebna pažnja posvećuje se restauraciji – zaštiti i obnovi, te otkupu i nadopuni zbirki.
Narodni muzej i galerija posjeduje zanimljivu i raznovrsnu dokumentaciju, biblioteku i fototeku, koja predstavlja izvor zanimljivih podataka o životu i radu na području našeg grada.